Voćke i suživot s njima

Naselje pod nazivom “Körnle” uistinu je uzoran projekt zajednice koju čini 20.000 stanovnika, 20 km udaljeno od gradske jezgre Stuttgarta. Radi se o zemljištu koje su sačinjavali voćnjaci, vinogradi i livade, što uistinu nije bila olakotna okolnost u trenutku kada se pristupilo projektu izrade stambenog naselja.

Čak naprotiv: donošenje takve odluke pokrenulo je plimu svih mogućih zaštitara, ekologa i ljubitelja prirode sa svojim primjedbama i zahtjevima, a projekt je realiziran zahvaljujući dobroj volji i sklonosti kompromisu svih upletenih u ovu priču.

Od zemljišta veličine cca. 2,6 ha za gradnju objekata iskorištene su samo 2/3 površine na kojoj je smješteno oko 70 vrlo raznolikih stambenih jedinica. Na jednom mjestu našli su se arhitektonski i konstruktivno različiti objekti za jednu obitelj, dvojni objekti, kuće na tri etaže, prizemnice i sl. Drveni montažni objekti jednako su zastupljeni kao i moderne masivne kuće. Raznolikost je prisutna i u arhitektonskom izražaju bez obzira na činjenicu da je sva gradnja morala zadovoljiti najviše ekološke standarde; dosljedni energetski štedljivi objekti stoje uz bok trenutno vrlo modernim objektima ravnih krovova koji se protežu više u širinu nego visinu.

Da bi se izbjegla velika odstupanja u vanjskom obliku, postavljena su neka stroga pravila; npr. sve su fasade morale biti drvene, tonovi boja nisu smjeli odskakati od prirodnog okoliša (dakle, korišteni su uglavnom crveni i zeleni tonovi), ravni krovovi trebali su biti ozelenjeni, svaki objekt morao je sadržavati kišnicu i centralno smještenu garažu itd. Orijentacija svih objekata je linearna i prati strukturu zemljišta, a samo je svaki drugi red stabala smio biti porušen i time je izvorni oblik krajolika skoro u cijelosti sačuvan. Stanovanje usred voćnjaka nije ovdje utopija, nego stvarnost.

Kompostiranje

Kompostiranje je razgradnja biootpada uz pomoć niza živih organizama pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost. To je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada! Biootpad koji se može kompostirati uključuje kuhinjski otpad (ostatke od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad.

Zašto kompostirati?

Štedimo novac

• Kompost je kvalitetnije organsko gnojivo koje je potpuno besplatno!

Štitimo okoliš

Kompostiranjem se količina otpada koja završava na odlagalištu može smanjiti čak za 1/3! Time pomažemo rješavanje gorućeg problema zaštite okoliša Republike Hrvatske.

Odvajanjem otpada smanjujemo onečišćenje podzemlja procjednim vodama s odlagališta, smanjujemo stvaranje stakleničkog plina metana koji doprinosi klimatskim promjenama te smanjujemo opasnost od požara! Izbjegavamo upotrebu umjetnih gnojiva koja smanjuju kvalitetu voda i tla te ugrožavaju zdravlje ljudi, biljaka, životinja.

• Kompost poboljšava strukturu tla i sprečava isušivanje.

Što nam je potrebno?

• Biootpad bogat dušikom (ostaci povrća i voća, talog kave i čaja, trava…)
• Biootpad bogat ugljikom (suho lišće, granje, sijeno, slama, piljevina, iglice četinjača)
• Voda, zrak

Nekoliko praktičnih savjeta:

Ostaci crnogorice se zbog sadržaja smole s kompostiraju tako da treba umiješati malu količinu. Kora nekih agruma, posebno limuna, usporava kompostiranje, stoga je treba umiješati u maloj količini. Nikad u kompost ne stavljati zaražene i bolesne dijelove biljaka te korov.

IZBJEGAVATI MESO, KOSTI l MLIJEČNE PROIZVODE – privlače ostale životinje i uzrokuju neugodne mirise!

Što učiniti kada sve ne ide po planu?

Šest koraka do komposta

Sav materijal usitnimo (približno na veličinu palca) kako bi se lakše razgradio.

U jednakom omjeru pomiješamo biootpad bogat dušikom (brže se razgrađuje i osigurava vlagu) i biootpad bogat ugljikom (sporije se razgrađuje i osigurava prozračnost).

Materijal stavimo na hrpu koju možemo i dodatno ograditi žicom, drvetom ili ciglom (na dno hrpe poželjno je staviti sloj granja da se osigura prozračivanje!). Kompostnu hrpu zaštitimo od prejakog sunca i oborina (npr. nadstrešnicom ili slamom – izbjegavati pokrivanje plastičnim vrećama!).

Hrpu povremeno (bar jedanput – mjesečno) preokrenimo kako bi osigurali prozračivanje i nikad ju ne zbijati – zrak je neophodan za rast i razvoj organizama u kompostu i sprječava pojavu neugodnih mirisa.

Provjeravajmo vlažnost tzv.“metodom knedle”. Uzeti šaku kompostnog materijala i lagano ga stisnuti. Ako iz šake curi tekućina, previše je vode. Ako se u stisnutoj šaci ne osjeća vlažnost voda nedostaje. Kada materijal u šaci ostaje zbijen u grudi, vlažnost je primjerena.

Kad kompost postaje rastresit, tamne boje i poprimi specifičan miris „šumske zemlje“, umiješamo ga u zemlju svog vrtnog ili kućnog bilja (otprilike nakon 9 mjeseci).

Kompostište uredimo sami…

...ili nabavimo posudu u vrtnim centrima i sličnim prodajnim mjestima.

Kompostirati je jednostavno ukoliko se pridržavate nekoliko osnovnih pravila. Ipak, zapažanjem i praksom ćete najbolje uvidjeti što je djelotvorno u vašem slučaju. Za daljnje informacije kontaktirajte ODRAZ.

Kišnica - blagoslov koji treba iskoristiti

Početkom 90-tih u Njemačkoj je bilo ugrađeno gotovo 750.000 sustava za prikupljanje i iskorištavanje kišnice. Ovakva investicija se itekako isplatila: potrošnja pitke vode pala je za 70.000 L po godini.

Tuširanje, kupanje, pranje ili zalijevanje vrta: u modernom se kućanstvu po glavi stanovnika troši oko 128 L vode dnevno. Štednja obično svima padne na pamet tek u trenutku kada dođe račun za vodu na naplatu. Četveročlana obitelj godišnje potroši oko 2.000 kn na račune za vodu. Od 1992. do 2002. cijena je porasla za oko 30%. Tome treba pridodati i cijenu za sanaciju otpadnih voda.

Što se cijene tiče, narednih godina treba računati sa dodatnim povećanjima. Sustavi za prikupljanje i korištenje kišnice unaprijed su izrađeni i spremni za dostavu. Kompaktni dijelovi u sebi sadrže sve što je potrebno i na tržište dolaze kao unaprijed montirane jedinice koje se dalje dostavljaju na mjesto gdje trebaju biti ugrađene. Odgovornost za funkcioniranje nije više na leđima arhitekata i obrtnika, a smetnje u funkcijama se rijetko pojavljuju – kada se pojave, sanira ih sam proizvođač i to bez većih problema. U Njemačkoj, primjerice, možete takav sustav kupiti ili unajmiti.

Prilikom razmatranja nabavke takvog sustava u obzir se mora uzeti činjenica da nabavna cijena bude što manja, a ušteda pitke vode što veća. Kišnica se može koristiti za zalijevanje vrta, ispiranje WC-a i perilicu za pranje rublja i posuđa. Prilikom snažnih pljuskova čak i najveći spremnici budu prepunjeni. Iskustvo je pokazalo da četveročlano kućanstvo svoje potrebe zadovoljava sa 6 metara iskoristivog volumena, a kada su unutarnji tankovi u pitanju, dovoljno je 3.5 kvadratnih metara. Idealno, čak i za naknadnu ugradnju, su modulski sustavi kao već unaprijed pripremljene ugradbene jedinice sa tehničkim sustavima spremnika i pumpe. Obje grupe u sebi sadrže već unaprijed montirane sve dijelove. Jedino što treba jest postaviti odvode. Odgovornost za funkcioniranje snosi proizvođač.

Takve jedinice obično se sastoje od pumpe sa potisnim prekidačem, automatskim nadolijevanjem za pitku vodu, držača spremnika i fleksibilnog priključka na kućni sustav. Spremnik sadrži filtar, dotok i priključni vod u slučaju prekomjernog punjenja.

Sve veća uloga solarne energije

U svim zemljama južne i jugoistočne Europe postoji velik potencijal za iskorištavanje Sunčeve energije. Pri tome se najčešće koriste solarni sustavi za pripremu potrošne tople vode u obiteljskim kućama.

Uz to, česti su veliki solarni sustavi u zgradama u kojima su potrebe za toplinom veće, kao što su hoteli ili domovi umirovljenika, no takvi su sustavi danas često zastarjeli i zahtijevaju rekonstrukciju.

Primjena Sunčeve energije za zagrijavanje bazenske vode u Hrvatskoj nije novost, iako je s obzirom na velik potencijal još razmjerno rijetka.

Bazeni su važni sportsko-rekreacijski i turistički objekti. No, kako se bazenska voda u pravilu treba zagrijavati, bazeni su veliki potrošači energije, odnosno uzrokuju visoke troškove za njihove vlasnike ili korisnike. Nažalost, u najvećem se broju slučajeva za zagrijavanje bazenske vode koriste fosilna goriva (najčešće loživo ulje i prirodni ili ukapljeni naftni plin), zbog čega razmišljanja o primjeni Sunčeve energije za tu svrhu sve više dobivaju na značenju. Naime, Sunčeva energija je u svakom slučaju jedan od ekonomski najučinkovitijih i za okoliš najprihvatljivijih načina za zagrijavanje bazenske vode.

Projekt Solpool

Iskorištavanje Sunčeve energije i drugih obnovljivih izvora podupire Europska komisija u okviru programa “Inteligentna energija u Europi“kojim se ponajviše promiču i podupiru razni projekti. Jedan od takvih projekata je i Solpool u kojem sudjeluje osam partnera i to iz Češke, Francuske, Grčke, Italije, Mađarske, Njemačke i Slovenije. Glavni cilj projekta je priprema i provođenje promidžbenih djelatnosti s ciljem povećanja primjene Sunčeve energije za zagrijavanje vode za bazene na otvorenom. Glavne ciljne skupine pri tome su vlasnici i korisnici bazena te svi koji se bave izvođenjem solarnih i sustava grijanja.

Projekt obuhvaća izradu promidžbenih knjižica i tehničkih priručnika o primjeni Sunčeve energije za zagrijavanje bazenske vode te organizaciju stručnih skupova za vlasnike bazena i izvođače solarnih sustava. Kao pomoć pri odluci o ulaganju u solarni sustav za zagrijavanje bazenske vode predviđena je izrada posebnog programa kojim će se moći ocijeniti opseg, troškovi, vrijeme povrata ulaganja i smanjenje štetnih emisija zbog ugradnje takvog sustava za pojedini bazen.

Inače, sve obavijesti o tom projektu mogu se pronaći na in-ternetskoj stranici: www.solpool.info.

Primjena Sunčeve energije za zagrijavanje bazenske vode

Prema podacima slovenskog Instituta za zaštitu zdravlja koji ispituje kvalitetu vode u bazenima, u susjednoj je Sloveniji 2006. godine u 161 javnom kupalištu i plivalištu bilo ukupno 538 bazena, od čega 179 na otvorenom. Kako su vrijednosti Sunčevog zračenja u Sloveniji razmjerno velike, baš kao i u Hrvatskoj, većina tih bazena je više nego prikladna za ugradnju solarnih sustava. Uz to, primjena takvih sustava vrlo je prikladna i za bazene u sklopu privatnih kuća. Većina javnih bazena u susjednoj Sloveniji za zagrijavanje vode koristi fosilna goriva ili geotermalnu energiju, no nekoliko je novijih primjera primjene Sunčeve energije. Najpoznatiji primjeri pri tome su:

• hotel “Žusterna” u Termama Čatež (nedaleko od Zagreba) s ukupnom površinom solarnih kolektora 600 m ²
• hotel “Delfin” u Izoli s ukupnom površinom kolektora 140 m ²
• Dom paraplegičara Pacug pokraj Pirana s ukupnom površinom (ravnih ili pločastih) kolektora 78 m ²
• Terme Snoviku Kamniku s ukupnom površinom (vakuum-skih ili cijevnih) kolektora 81 m ²

Kako primjena Sunčeve energije ima brojne prednosti, u mnogim se europskim zemljama njezina primjena za zagrijavanje bazenske vode potiče. Takav je slučaj, primjerice, u Njemačkoj ili u susjednoj Sloveniji gdje se poticaji mogu dobiti od Ministarstva za okoliš i prostor ili Ekološkog fonda. Na žalost, takve državne potpore za ugradnju suvremenih sustava za zagrijavanje bazenske vode kojima se istodobno smanjuje potrošnja (sve skupljih) fosilnih goriva i smanjuju emisije štetnih tvari u okoliš u Hrvatskoj za sada još ne postoje.

Livade umjesto krova =)

Oko 120 hektara zelenih površina u Njemačkoj se dnevno uništava gradnjom kuća i cesta. Zeleni krovovi mogu taj broj djelomično nadoknaditi. Iz tog razloga, mnoge općine već u početnoj fazi gradnje propisuju obavezno ozelenjivanje krovova. Razlog je smanjenje troškova gradnje izostavljanjem skupih mreža kanala i puno manja količina kiše koja se slijeva u uređaj za taloženje i pročišćavanje, a bazeni za kišnicu su automatski manjih dimenzija.

Vegetacija i podloga na krovu upijaju određenu količinu kiše, pročišćavaju je te predaju kanalizaciji s vremenskom zadrškom. Krovovi garaža i carporta također se lako mogu ozeleniti. Pri tome treba slijediti propise vezane uz statiku, zaštitu od požara, odvod i slično, a krovna konstrukcija mora odgovarati planiranoj visini izgradnje i što je najvažnije, zaštita od prodora vode ispod ovakve vrste krova mora biti do najmanjih detalja provedena kako treba.

Krov kao zamjena za vrt

Najsigurnije je kada proizvođač ili stručna osoba na sebe preuzmu izvedbu sustava nepromočivosti i propisane zadaće koje stoje u jamstvenom listu. Po pitanju zelenila u obzir dolaze dvije vrste: ekstenzivno i intenzivno ozelenjivanje. Intenzivno ozelenjivanje može poslužiti kao zamjena za vrt i dolazi u obzir isključivo na ravnim krovnim površinama, no investicijski troškovi su visoki, a pokrivač, drvo i grmlje zahtijevaju konstantnu njegu koja uključuje zalijevanje, gnojenje, šišanje.

Kako imati poseban vrt?

Sjenice i pergole dio su vrta koje ukrašavaju našu okućnicu i pružaju mnoge praktične mogućnosti u svojoj namjeni. Iz tog razloga moramo pomno planirati njihovo postavljanje – najvažniji je izbor mjesta koje će zauzeti i koje trebamo sagledati iz svih dijelova vrta i kuće kako bi imali najljepši pogled kad sjedimo u njoj i odmaramo. Nadalje, važna je i veličina, materijal, pa i biljke (penjačice) kojima ćemo dodatno ukrasiti našu okućnicu, kako bi smo, baš poput starih Rimljana (koji su ih, navodno, prvi i osmislili) uživali nakon napornog dana, ili prije jednoga, kako bi smo skupili energiju.

Već sama riječ ‘sjenica’ asocira nas na sjenu, tj. zaštitu, ne samo od sunca, već, uz pomoć biljaka, i od neželjenih pogleda i vjetra. (slika 1.)

Često ih pak vidimo i u drugim namjenama kao npr. krov za auto, posebno kada nemamo dovoljno prostora za vrtne stazice, potočiće i pripadajuće sjenice. A svakako je ljepša opcija od betonske garaže.

Već po ovome možete zaključiti da sjenica ili pergola nemaju samo jedan zadani oblik već ih možemo prilagođavati našim potrebama i sami oblikovati i urediti.

Sjenice

Počnimo od onih najjednostavnijih: sastoje se od potpornih stupova, greda i letvi koje leže na njima pod kutom. Za drugu vrstu sjenica, poput natkrivenih ulaza i prostora u kojima možemo sjediti pa i napraviti terasu ili prolaz, potrebni su nam dodatni elementi. U oba slučaja između potpornih stupova možemo postaviti ogradu (slika 2.) i na taj način ograditi ili podijeliti prostor. Vrlo je važno da sjenica bude stabilna zbog vremenskih (ne)prilika. Ona ovisi o potpornjima koji bi trebali biti oko 60cm u temelju. Najbolji je onaj betonski, tako će drvo sporije propadati jer neće upijati vlagu iz zemlje. Za veliku okućnicu, sjenica je odličan izbor jer do nje možete provesti i struju, pa u njoj možete boraviti i navečer.

Iako najprirodnije izgledaju drvene sjenice, postoji mnogo materijala koje možete iskoristiti; za krov na primjer crijep, šindru, trsku ili slamu, a u rjeđim slučajevima i lim. Ako se odlučimo za šindru, imat ćete veliki izbor boja i ona je lakša od crijepa, no u slučaju loše postave ili lošije kvalitete same šindre, postoji mogućnost da se deformira i širi na velikoj vrućini, a katranska smola se može cijediti.

Najčešće sjenice kod nas su petero-šestero (slika 3.) i osmerokutne. Možemo u njih ugraditi stolice, stolove, klupe, mrežu za odmor ili pak ljuljačku. Vijek im je više od 20 godina, ali drvo treba premazati.

Kod biljaka također moramo paziti na izbor. Kao prvo, sve biljke, pa tako i penjačice, treba redovito zalijevati, obrezivati i po potrebi gnojiti. Nadalje, većina biljaka u jesen ogoli, tako da će vas štititi od pogleda samo u proljeće i ljeto, no tada ćete i provoditi najviše vremena u njoj. Ako želite da kućica bude obrasla i po zimi, dobar izbor su bršljen ili kurika.

Pergole

Pergolu često možemo naći kao jedan okvir koji samostalno stoji u vrtu ili terasi i služi za biljke penjačice te one sagrađene uz samu kuću, kao njezin nastavak (slika 4.). Pergole mogu poslužiti kao garaža, krov iznad prolaza ili omiljene klupe u vrtu ili pak iznad mjesta za roštilj…

Mogu biti različite veličine, ali nije preporučljivo da budu niže od 2,5 metra.

Mogu povezivati paviljone, biti produžetak kuće do vrta ili izolirane terase, ili biti posve samostalne strukture koje pružaju sjenu vrtnoj stazici (slika 5.).

Također su dobre za spajanje pojedinih dijelova okućnice, npr. travnjaka i gredice s povrćem. Ako u vrtu ili dvorištu imamo ciglu ili kamen (koji mogu podnijeti i veću težinu, ali su i skuplji), za vertikalnu stranu pergole bilo bi dobro izabrati isti materijal.

Što se tiče materijala, betonski nosači su najstabilniji, no možemo koristiti i metalne cijevi (ne mogu biti samostalne) ili profilirano željezo, te drvene grede. Kao i kod sjenica, i ovdje je drvo najbolji izbor zbog svoje prirodnosti i ljepote, te ćemo imati najmanje problema da ga uklopimo u vrt (slika 6.).

Budući da ćemo po podu pergole hodati, stavljati stolice itd., važno je da je on čvrst, pa postavite ploče ili daske od umjetnog drveta. Kada gradimo pergolu, imamo zaista puno mogućnosti prilagoditi je svojim željama i potrebama. Ako je želimo napraviti kao samostalni objekt, biramo želimo li staviti krov na jedan njezin dio, nijedan ili nad cijelu pergolu. S jedne strane može biti zid od kamena ili od drvenih rešetki na koju se mogu oslanjati penjačice.

Pergole potječu iz južnih krajeva. U renesansnim vrtovima doduše, prvo su prevladavale sjenice, no kasnije su pergole dobile na važnosti. Pergole su često obojane u bijelu boju (slika 7.).

Preporučljive biljke:

pavitina (velik broj sorti, no potrebno je redovito i obilato zalijevati);

tekoma (naraste do 10 metara, ima crvene ili žute cvjetove);

glicinija (ima velike lila cvjetove u obliku grozdova);

te kozokrvina koja jako miriše.

Balkon vs globalno zatopljenje

Globalno zatopljenje je vrlo zabrinjavajuća pojava, no ima ono i svojih pozitivnih strana, npr. sezona uživanja na balkonu je sve dulja i dulja. Procvale voćke u rano proljeće, ljetna predvečerja uz cvrčke i lubenicu, duge jesenje sjene ili prvi snijeg i topla deka… Milijun je razloga da svoj balkon ponovo vratite u život.

Englezi kažu: dobro uređen balkon zamjenjuje jednu sobu stana, a dobro uređena terasa cijeli kat. Uz nekoliko promišljenih detalja i obilje mašte taj često zanemaren prostor može postati vaš osobni komad Mediterana, mini povrtnjak, egzotična džungla ili elegantan lounge. Razmislite o tome što vas opušta, pričinjava zadovoljstvo ili vam trenutno nedostaje u stanu. Balkoni su idealno mjesto za viseću mrežu koju ste oduvijek željeli, dvosjed-ljuljačku za popodnevno drijemanje ili pješčanik za najmlađe, zar ne?

Stvorite svoj mirni kutak

Sve što vam zapravo treba na balkonu je tihi kutak, udoban stolac i malo hlada. No, ukoliko vaš balkon gleda na prometnu ulicu ili u obližnju deseterokatnicu, sigurno vam je teško na njemu zamisliti vašu novu wellness oazu. Međutim, i tu ima pomoći. Intiman kutak, zaštićen od buke i pogleda možete postići tako da formirate paravan od biljki penjačica. Potpora biljkama mogu biti tanke žice postavljene vertikalno na razmaku od desetak centimetara ili gotovi okviri (drveni ili plastični), dostupni u većim trgovačkim centrima.

Penjačice posadite u žardinjere ovješene o balkonsku ogradu, a njihove izdanke labavo pričvrstite duž potporne konstrukcije kako biste postigli željeni smjer rasta biljke. Izbor penjačica je širok: od raznih vrsta bršljana do ukrasne loze, a kao vrlo praktično rješenje za zelene paravane pokazala se biljka slak. Ova vrsta brzo raste i razvija velike, srcolike, svijetlo zelene listove koji tvore gust paravan. Cvate krupnim cvjetovima i nije osjetljiva za održavanje, a na kraju sezone se suši (jednogodišnja biljka). Ukoliko imate malu djecu, pripazite na sjemenke koje su otrovne.

Kao paravan mogu poslužiti i razni rolo zastori koji se lako postavljaju i skidaju te su dostupni u najrazličitijim dezenima. Rolo zastori od bambusa popularni su zbog pristupačne cijene (oko 80 kn po komadu) i jednostavne montaže, te s njima brzo možete promijeniti ugođaj na balkonu: tamno plavi za elegantne situacije, šarene pruge za otkačene tipove. Ovakvi zastori čine polutransparentan paravan koji sprječava poglede izvana, a istovremeno omogućuje vizuru s unutrašnje strane balkona.

„Šminkere“ dubljeg džepa oduševit će najnoviji trend ove sezone: raskošni i glamurozni zastori od dekor tkanina, zahvaljujući posebnim tehnikama obrade, preselili su iz interijera i ovladali vanjskim prostorima.

Bilo da se odlučite za aktualne retro printove (uzorci printani na tkanini u stilu 60-ih) ili klasične stilske dezene, dramatičan i ekskluzivan efekt neće izostati. Dojam možete upotpuniti jastucima većih dimenzija, u odgovarajućim bojama i materijalima, kao i raznim podnim prostirkama. Naglasak je na udobnosti i raskoši materijala. Ukoliko niste ljubitelj konfekcije, zastore jednostavnije konstrukcije možete i sami sašiti. Metar dužine materijala za tende stoji od tridesetak kuna na više.

Neki novi podovi

Dosadile su vam vaše balkonske pločice? Pokušajte s novom bojom fuga. To je jednostavan zahvat koji možete lako i sami izvesti. Najpraktičnije su epoksidne mase za fugiranje u bojama jer jamče njihovu postojanost.

Za postizanje diskretnog dojma, odaberite ton nekoliko nijansi tamniji od onoga na pločicama. Fuge u kontrastnoj, živoj nijansi (npr. jarko crvena ili crna) dat će dramatičan i upadljiv efekt. Novu boju fuga upotpunite s nekoliko pločica u istom tonu koje čete upotrijebiti kao tanjuriće za cvjetne tegle ili podloške za čaše.

Doručak na travi? Zašto ne! Sve što vam treba je dobro opremljen vrtni centar i nekoliko metara umjetne trave (metar duljine stoji oko 35 kuna). Također su dostupni i razni tepisoni od umjetnih ili prirodnih materijala kao što je sisal – izdržljiva i otporna vlakna proizvedena od biljke agave. Ljubitelji drveta mogu se odlučiti za ploče od drvenih daščica (inače se koriste za vrtne staze), dimenzija 30×30 cm, te njima popločati balkon ili terasu. Još samo nekoliko udobnih jastuka na podu i ostatak sezone možete provesti na svojoj novoj palubi.

Nered nestaje

U našim prosječno skučenim stanovima često nedostaje prikladan prostor za metle i ostale neugledne, a nužno potrebne sitnice. Njih onda jednostavno pospremimo na balkon, povučemo zavjesu i zaboravimo. Stoga, evo recepta protiv nereda za sve one poduzetnog duha.

Pretresite tavan ili posjetite buvljak (buvljaci su u modi!) i potražite sanduk prikladne veličine (npr. 40×40×120 cm, prikladno za dvosjed). Spretniji ga mogu i sami sastaviti. Nered pospremite u sanduk, poklopite ga, a na poklopac namjestite udobne jastuke za sjedenje u omiljenoj boji. Nedostaje vam još samo zgodan lampion i konačno možete odraditi tu romantičnu večeru koju ste davno obećali.

Zeleno srce balkona

Ima li išta ljepše od rajskog Mediterana? Ima, rajski Mediteran s druge strane vaših balkonskih vrata. Treba vam čempres visine oko 150 cm koji čete posaditi u krupniju posudu od grube terakote. Ljeti čete uživati u egzotičnim mirisima i ugodnoj hladovini, a zimi ga možete okititi lampicama i proglasiti božićnim stabalcem. Raskošan grm lavande ili teglice sa začinskim biljem također se uklapaju u ovu priču. Tamjan ili bosiljak, posađeni u viseće posude, osim što divno izgledaju, svojim mirisom tjeraju dosadne komarce. Preporučamo još i elegantnu ležaljku, coctail i dobru knjigu.

Omiljeni balkonski „stanar“ je bršljan. Ako je posađen u dovoljno veliku posudu i ima dovoljno vode, preživljava gotovo sve vremenske uvjete i tipove vlasnika. Bilo da visi iz posude ili se penje uz ogradu, balkonu daje raščupan i pomalo divlji izgled. U kombinaciji s ivančicama i kučicom za ptice balkon pretvara u šumski proplanak, a ukoliko posadite grm ruža i upotpunite ga namještajem od kovanog željeza, uživat ćete u romantičnom kutku engleskog perivoja.

Ukoliko nemate povjerenja u mrkve iz supermarketa, obradovat će vas vijest da na balkonu možete organizirati vlastiti povrtnjak. Rajčica, paprika, krastavac, salata, grah, začinsko bilje – sve to može se uzgajati u teglama, ovisno o podneblju, osunčanosti i položaju balkona. Detalje možete potražiti na nekim od brojnih specijaliziranih stranica na Internetu, a vaša nova omiljena tv-emisija neka budu „Plodovi zemlje“.

Mali balkon za veliki odmor

Ako ste jedan od onih „sretnika“ koji imaju balkon džepnog formata, zanimat će vas sljedeći odlomak. Umjesto glomaznog i teškog balkonskog namještaja, odaberite onaj sklopivi, dizajniran tako da ga možete koristiti i u stanu, čime ćete uštedjeti na skladišnom prostoru.

Tegle za cvijeće oduzimaju mnogo prostora, stoga razmislite o posudama ovješenim o strop, zid ili ogradu balkona. Praktične su i jednostavne police za cvijeće (kutne ili ravne) kao i klupice na kojima možete sjediti ili pak držati cvjetne teglice.

Dobar izbor su, također, male ali interesantne biljke poput bonsaia, nekih vrsta bambusa, stabalca čili papričice ili mini naranče itd. Umjesto više manjih lončanica, možete se odlučiti za jednu, ali upečatljivu. Neka to bude dramatično raskošna palma ili elegantan, na vrhu stabljike kuglasto šišani čempres.

Balkon će se činiti vizualno većim ukoliko jedan zid ozelenite nekom od penjačica (bršljan, ukrasna loza, slak…). Zrcalo u otkačenom drvenom okviru, ovješeno o zid također može pomoći vizualno povećati prostor. Strateški raspoređena rasvjeta učinit će svaki balkon atraktivnijim.

Solarnom svjetiljkom (nema žica, jednostavna montaža!) odozdo osvijetlite palmu, čempres ili bršljan i uživajte u noćnom ugođaju. Za sve vrste romantičnih prigoda preporučam lampione i svjećice raznih veličina, a za tulume, lampice prošlogodišnje jelke. Neka vas kvadratura ne opterećuje jer tamo gdje ljudi nisu bijesni, ni balkoni nisu tijesni!

Balkon je idealno mjesto na kojem možete osloboditi zarobljenog kreativca u sebi. Postoji bezbroj uspješnih kombinacija koje će vas razveseliti, vratiti u djetinjstvo ili vam omogućiti neke nove, uzbudljive i nezaboravne trenutke. Budite odvažni i ne bojte se krivog koraka jer „balkonske“ pogreške nisu skupe i lako se popravljaju. Uživajte u stalnoj izmjeni godišnjih doba i uvijek novom izboru boja i oblika koji će unijeti svježinu u vaš život. S ljubavlju uređen, maštovit balkon pružit će vam zdrav i besplatan bijeg od dosadne svakodnevice. Jutarnja kava među ružama ili svježi bosiljak s vašeg balkona luksuz su na koji se lako naviknuti, zar ne?